Konjunktiva ili vežnjača je tanka, providna opna koja prekriva prednju površinu očne jabučice i unutrašnjost očnog kapka. Zapaljenje konjunktive označava se pojmom konjunktivitis, a može biti infektivnog i neinfektivnog porekla. Najčešći infektivni uzročnici konjunktivitisa su virusi (češći kod odraslih) i bakterije (često se javlja kod dece). Najčešći neinfektivni konjunktivitis, sa učestalošću i do 40%, je alergijski konjunktivitis. Alergijski konjunktivitis je najčešći oblik alergije na oku, a veoma često je povezan sa alergijskim rinitisom (kod 30 – 71% pacijenta sa alergijskim rinitisom uočeni su simptomi konjunktivitisa). Alergijski konjunktivitis je četo prisutan kod osoba koje imaju neke druge alergijske bolesti kao što su astma i atopijski dermatitis. Alergijski zapaljenski odgovor pokreće vezivanje antitela (IgE klase) sa alergenom (polen drveća, polen trava, životinjska perut, buđ, kontaktna sočiva i tečnosti za sočiva, kozmetika itd.). Histamin predstavlja važan medijator alergijske inflamacije u alergijskom konjunktivitisu. Mnoštvo različitih studija ukazuje da alergijski konjuktivitis smanjuje kvalitet života pacijenta, povećava broj dana odsustvovanja s posla i iz škole i smanjuje radnu produktivnost pa je značajno pozabaviti se ovim problemom.
Simptomi alergijskog konjunktivitisa
Tipični simptomi alergijskog konjunktivitisa su svrab, crvenilo oba oka, suzenje, otok, osećaj grebanja u oku. U diferencijalnoj dijagnozi veoma je značajno prisustvo svraba, a u odsustvu ovog simptoma dovodi se u pitanje dijagnoza alergijskog konjunktivitisa. Simptomi alergijskog konjunktivitisa mogu da se javljaju sezonski, najčešće kao posledica prisustva polena trava ili drveća, ili perenijalno, tokom cele godine, usled izloženosti alergenima kao što su buđ, grinje, životinjska perut, itd. Za farmaceuta u apoteci je veoma važno da pacijenta koji se javi sa nekim od sledećih simptoma obavezno uputi oftalmologu:
• Bol u oku
• Konstantno zamućen vid ili gubitak vida
• Fotofobija
• Simptomi koji se ne povlače ili se pogoršavaju
• Rekurentne epizode (bolest se ponovo javlja)
• Obilan gnojni sekret iz oka
• Prethodno postojanje očne boleti
• Bebe sa simptomima konjunktivitisa
Lečenje alergijskog konjunktivitisa
Lečenje zavisi od ozbiljnosti i uzroka simptoma. Najznačajniji korak u lečenju je identifikacija i izbegavanje uzročnika alergijskog konjunktivitisa. Jednostavne mere koje mogu biti od pomoći pacijentima da ublaže lakše simptome su: hladne, čiste obloge koje se stavljaju na oči; rashlađene kapi veštačkih suza; izbegavanje trljanja i češanja oka; higijenske mere koje će smanjiti zadržavanje alergena (tuširanje, kupanje, umivanje, pranje odeće); topikalni lubrikansi koji pomažu da se alergeni isperu iz suznog filma. Ponekad su simptomi izraženiji pa je neophodno uključiti lekove. U blagim slučajevima preporučuje se kratkotrajna primena topikalnih lekova, na primer kombinacija okularnih dekongestiva (nafazolin, brimonidin) i antihistaminika (emedastin), topikalni stabilizatori mastocita (kromolin) ili agensi dvojnog dejstva (azelastin, olopatadin, alkaftadin). Umereni i teži slučajevi mogu zahtevati dužu primenu pomenutih lekova uz mogućnost uključivanja antihistaminika za sistemsku primenu. Kod pacijenata koji slabo reaguju na pomenutu terapiju razmatra se primena topikalnih kortikosteroida uz veliki oprez (u trajanju od 1-2 nedelje) i topikalnih nesteroidnih antiinflamatornih lekova.
Hronična upotreba vazokonstriktornih supstanci u oku može da se poveže sa rebound (povratnom) vazodilatacijom kada se prestane sa primenom i posledično pojačanim crvenilom. Hronična upotreba okularnih dekongestiva može dovesti do medikamentoznog konjunktivitisa pa se ne savetuje duža primena. Ako je stanje pacijenta često rekuretno, preporučuje se upotreba stabilizatora mastocita. Inhibitori mastocita takođe mogu olakšati simptome i alergijskog rinitisa.
Pravilna primena kapi za oči
Loša komplijansa propisane terapije je globalni problem, a posebno je izražena kod hroničnih bolesti i bolesti kod kojih simptomi variraju sezonski (kao što je alergijski konjunktivitis). Posledice loše komplijanse odražavaju se na rezultate lečenja, vode često ka pogoršanju bolesti i ne manje važno, povećavaju troškove lečenja. Pregled različitih radova i istraživanja daje procenu da između 30 i 50% pacijenta ima lošu terapijsku komplijansu.
Prilikom savetovanja pacijenta sa alergijskim konjunktivitisom farmaceut treba da objasni pacijentu koliko je značajno izbegavanje alergena. Ukoliko je preporučena primena kapi za oči, važno je pacijentu objasniti pravilnu tehniku primene kapi za oči.
Pre svega korisno je pacijentu objasniti zašto se prilikom jedne aplikacije ukapava samo jedna kap u jedno oko. Ukoliko pacijent razume da oko zapreminski može primiti manje od 1 kapi rastvora ili suspenzije leka, izbećićemo vrlo učestalu potrebu pacijenata da odjednom ukapavaju po više kapi u oko u nadi da će time postići bolji terapijski efekat. Ukoliko je potrebno primeniti više kapi u oko treba da prođe najmanje 5 minuta između primene sledećeg leka u oko. Pravilo je da se prvo primenjuju kapi za oči, a mast ili gel treba primeniti na kraju. Treba skrenuti pažnju pacijentu da se u oko primenjuju sterilni proizvodi i da treba voditi računa da se izbegne kontaminacija sadržaja tokom primene. Zavisno od vrste kapi za oči, objasniti pacijentu način čuvanja i rok upotrebe nakon otvaranja kapi (na deklaraciji proizvoda se nalaze ovi podaci). Pravilna tehnika ukapavanja kapi u oko:
1. Dobro operite ruke sapunom i vodom i posušite ih čistim ubrusom
2. Pripremite kapi za oči za upotrebu. Ako je potrebno promućkajte bočicu i namestite kapaljku. Vodite računa da ne dodirujete kapaljku. Čep spustite na čistu salvetu.
3. Blago zabacite glavu unazad otvorenih očiju i pogleda na gore. Kažiprstom blago povucite donji kapak na dole. Tako dobijate više mesta za kap koju stavljate u oko
4. Drugom rukom vrh kapaljke približite oku ali vodite računa da kapaljka ne dodiruje oko. Lek treba naneti u deo bliže spoljašnjem uglu oka. Lagano istisnite jednu kap u oko
5. Zatvorite oko i lagano pritisnite kažiprstom unutrašnji ugao oka u trajanju od 30 sekundi. Na ovaj način se smanjuje gubitak leka i mogućnost sistemske apsorpcije preparata.
6. Zadržite zatvorene oči još minut ili dva
7. Operite ruke kako biste isprali eventualne ostatke leka
Važna napomena
•Kontaktna sočiva treba skinuti pre primene leka, a treba sačekati barem 15 minuta pre ponovnog stavljanja sočiva. Tokom lečenja nekih akutnih oboljenja oka kontaktna sočiva ne bi trebalo nositi do izlečenja. Samo neki preparati za vlaženje oka mogu da se koriste bez uklanjanja sočiva.
•Ne koristite tuđe preparate za oči.
•Očuvanje sterilnosti preparata je veoma važno