Društvo imunologa Srbije vakcinisanim osobama ne preporučuje određivanje antitela na lični zahtev. Ne postoje “preporučeni okviri” za količinu antitela protiv SARS-CoV-2 koja se detektuju u serumu inficirane ili vakcinisane osobe. Najvažnije je da li ih ima ili nema, a pravo tumačenje može dati lekar koji je preporučio određivanje prisustva antitela. O SARS-CoV-2 testovima, antitelima i imunitetu koji se razvija u odgovoru na vakcine i korona virus razgovarali smo sa prof. dr Ljiljanom Sofronić Milosavljević, načelnikom Odeljenja za imunologiju i parazitologiju u Institutu za primenu nuklearne energije “INEP” u Beogradu.

Institut za primenu nuklearne energije “INEP” je od početka pojave SARS-CoV-2 virusa intenzivno pratio i istraživao imunitet građana i sredinom prošle godine napravio je test koji se primenjuje za epidemiološke studije u zemlji. Šta sve pomenuti test detektuje?

INEP-ovi ELISA testovi za SARS-CoV-2 detektuje antitela IgG i IgM klase imunoglobulina koja isključivo prepoznaju pojedine delove ovog virusa i to komponente: iz šiljka virusa takozvani S-antigen i iz unutrašnjeg dela virusa (nukleokapsida) takozvani N-antigen. Ovde je važno istaći da upravo S-antigen omogućava virusu da napadne ćelije našeg organizma. Antitela koja prepoznaju ovaj deo virusa aktivno učestvuju u odbrani organizma.

Naš imunski sistem je u stanju da prepozna sve što je strano i da nas odbrani. Ipak, potrebno mu je vreme da prepozna napadača pa se zato antitela stvaraju najranije sedam do petnaest (7-15)  dana nakon ulaska virusa u organizam. Antitela IgM  klase se javljaju prva i kraće traju u cirkulaciji, a zatim se javljaju IgG antitela koja još bolje od IgM antitela prepoznaju i uklanjaju napadača, a njihovo prisustvo u krvi se može pratiti tokom dužeg vremenskog perioda u odnosu na IgM (obično više meseci). Zato se kod ljudi inficiranih virusom korona INEP-ovim ELISA testovima prvo detektuju IgM antitela, zatim se tokom kraćeg perioda istovremeno detektuju i IgM i IgG antitela, a nakon toga samo antitela IgG klase. Do sada je u naučnoj literature pokazano da ova antitela mogu trajati devet do dvanaest meseci (9-12 meseci) nakon infekcije virusom korona.

Kada se radi o raznim vakcinama koje se već četiri meseca daju u Srbiji, do sada je najviše praćeno prisustvo IgG antitela. Ova antitela kod svih vakcina prepoznaju S antigen (vakcine Fajzer, Sputnik V, AstraZeneka sadrže samo ovaj delić virusa, dok Sinofarm vakcina sadrži ceo, umrtvljen virus na kome se takođe nalazi S antigen). Ova antitela se uspešno detektuju INEP-ovim ELISA testom.

Treba međutim znati da prisustvo antitela ne pokazuju u kojoj meri smo zaštićeni od infekcije, a da njihovo odsustvo ne znači da organizam nije u stanju da se odbrani od ovog virusa. Naime, kao i kod infekcije nastale prirodnim putem tako i nakon vakcinacije najvažnije je da se pokrene ona vrsta imunskog odgovora koja se naziva stečeni ili antigen - specifični imunski odgovor koji znači da je imunski sistem zapamtio i da je sposoban da se brani od tog konkretnog napadača. Za ovu vrstu imunskog odgovora potrebna je saradnja dve vrste belih krvnih zrnaca (limfocita) i to B ćelija (koje su odgovorne za proizvodnju antitela) i T ćelije (od kojih neke pomažu B ćelijama da proizvode antitela, dok su druge sposobne da unište ćelije inficirane virusom). Obe vrste ćelija (i T i B) poseduju posebne podgrupe koje su u stanju da dugo pamte napadača i da brzo pokrenu odgovor na njega ako se opet pojavi u organizmu (ovakve ćelije se zato zovu memorijski B i T limfociti).

Da li se pomenuti test može smatrati potpunim dijagnostičkim rešenjem?

INEP-ovi ELISA testovi za SARS-Cov-2 se ne mogu smatrati potpunim dijagnostičkim rešenjem upravo iz gore opisanih razloga. Napominjem takođe da samo deo antitela koja se stvore protiv ovog virusa ima “neutrališući” efekat i uspešno spreči prodor virusa u ćelije. Test koji meri prisustvo i količinu neutrališućih antitela još ne postoji u INEPu. Istraživači INEPa imaju u planu pravljenje takvog testa. Takođe, imunolozi INEPa mogu da prate odgovor i T ćelija nakon infekcije sa SARS-Cov-2 ili vakcinacije – ali samo za potrebe istraživanja.

Šta su antitela i od čega zavisi njihovo pojavljivanje u ljudskom organizmu?

Antitela su posebna vrsta molekula koji se nazivaju imunoglobulinima (Ig) i nalaze se stalno prisutni u krvi (njihove normalne vrednosti mere se posebnom vrstom testova). Postoji pet klasa imunoglobulina: IgM, IgG, IgA, IgE i IgD. Antitela imaju osobinu specifičnog prepoznavanja neograničenog broja bioloških molekula (infektivni agensi u koje spadaju virusi) i nebioloških molekula (sve organizmu strane supstance) koji se zajedničkim imenom nazivaju antigeni. Molekuli imunoglobulina, koje sintetišu B limfociti pre bilo kakvog kontakta sa antigenom, putuju kroz telesne tečnosti, tragaju za antigenima i vezuju se za njih. Kao posledica povezivanja antitela sa antigenom (u ovom slučaju virusom SARS-CoV-2) dolazi do aktivacije samo određenih B limfocita, njihovog umnožavanja i pretvaranja u tzv. plazma ćelija koje sekretuju antitela specifična za virus SARS-CoV-2 u cilju njegove eliminacije iz organizma ili njegove neutralizacije (sprečavanja da uđe u ćeliju). Količina ovih antitela vremenom raste u krvi, a njihovo prisustvo (ali ne i uloga) se određuje posebnim testovima kao što su INEPovi ELISA testovi: ELISA za SARS-CoV-2 IgM i ELISA za SARS-CoV-2 IgG.

Da li, po vašem mišljenju, treba meriti (kontrolisati) količinu antitela, kada i gde?

Kao član Društva imunologa Srbije (DIS) upućujem zainteresovane na sajt DISa https://www.isos.rs/covid-19. Društvo imunologa Srbije (DIS) vakcinisanim osobama ne preporučuje određivanje antitela na lični zahtev.

Šta ako nemamo antitela ili njihova količina nije u preporučenim okvirima (niža je)?

Ne postoje “preporučeni okviri” za količinu antitela protiv SARS-CoV-2 koja se detektuju u serumu inficirane ili vakcinisane osobe. Najvažniji pokazetelj je da li ih ima ili nema, ali pravo tumačenje može dati samo lekar koji je preporučio određivanje prisustva ovih antitela.

Da li su testovi koji se rade u vezi mutacija koronavirusa serološki, tačnije iz krvi?

Ne, ti testovi se ne rade iz krvi. Testovi koji otkrivaju prisustvo virusa (PCR ili antigenski testovi) rade se iz brisa sluzokože gornjih respiratornih puteva u kojima se virus umnožava. Mutacije virusa se prate u virusološkim laboratorijama primenom metoda molekularne genetike.

Šta dovodi do nezadovoljavajućih rezultata testiranja?

Od početka pandemije na svetskom tržištu, a zatim i kod nas pojavljivali su se razni uvozni testovi za otkrivanje antitela, a koji su bili nezadovoljavajućeg kvaliteta i stvarali konfuziju u tumačenju rezultata kako od strane samih pacijenata tako i od lekara. INEP-ovi testovi su napravljeni juna 2020. i još prošle godine dokazali su veliku pouzdanost u otkrivanju antitela. Takođe se popravila i pouzdanost rezultata izdatih od strane renomiranih privatnih laboratorija koje uslugu određivanja antitela protiv SARS-CoV-2 danas pružaju koristeći sve kvalitetnije uvozne testove.

Naši istraživači i naučnici rade i postoje studije koje prate efekte svih vakcina koje se danas daju u Srbiji, tako da ćemo uspeti tokom dužeg vremena – verovatno do jeseni - da sagledamo u kojoj meri je neka od vakcina uspela da spreči pojavu bolesti ili ublaži kliničku sliku. Glavni cilj vakcinacije je da se spreči pojava težih oblika kovid 19 i da inficirani ljudi mogu lako da prebole infekciju u kućnim uslovima.

Da li postoji prirodni imunitet na korona virus i mutirajuće tipove infekcije?

Ne, takav imunitet ne postoji. Ipak, za sada verujemo da su ljudi koji su preboleli infekciju kao i oni koji su vakcinisani bar delimično zaštićeni od novih sojeva virusa. Takođe, verujemo da će naučnici u najskorijoj budućnosti uzeti u obzir primećene mutacije i stečeno znanje iskoristiti kada se budu pravile nove serije vakcina. Borba protiv kovid 19 će još trajati.

Pojedini građani žale se da su i pored vakcinisanja i revakcinisanja, ipak posle toga oboleli od kovid 19. Zašto se to dešava i šta treba preduzeti, u tom slučaju?

Pošto se period intenzivne vakcinacije populacije dešavao i dešava se i dalje paralelno sa postojanjem loše epidemiološke situacije i visoke transmisije virusa, imunski sistem kod jednog dela vakcinisane populacije nije stigao da se dovoljno aktivira. Takve osobe su imale različite oblike bolesti: od lakih do teških. Ipak, sada se već stiče utisak da što je više vremena proteklo nakon vakcinacije (više nedelja) to je klinička slika bolesti sve blaža. Naravno, pri prvim znacima infekcije treba se javiti u kovid ambulantu, a lekari će pratiti svakog pojedinca i preporučiti način lečenja.

Stav Društva imunologa Srbije o svrsishodnosti određivanja antitela nakon vakcinacije protiv kovid 19

Imunski pokazatelji zaštite od virusa su rezultati onih testova određivanja antitela ili ćelijskog  imunskog odgovora koji pouzdano predviđaju zaštitu od bolesti ili infekcije nakon vakcinacije ili prirodne infekcije i koriste se za direktnu procenu efikasnosti vakcina. Za sada, međutim ne postoje međunarodno prihvaćeni i standardizovani testovi imunskih pokazatelja zaštite od kovid 19 na osnovu kojih bi se procenjivao stepen zaštite pojedinaca od infekcije ovim virusom. Definisanje imunskih pokazatelja zaštite od kovid 19 je presudno za suzbijanje pandemije SARS-CoV-2 virusom i za strategiju institucija javnog zdravlja. Detekcija antitela kod vakcinisanih osoba, kao i kod onih koji su bili inficirani virusom SARS-CoV-2 ima izuzetan značaj za naučna istraživanja. Međutim, klinički značaj nalaza nije definisan i uvek treba da ga tumači lekar koji je uputio pacijenta na analizu u skladu sa kliničkim i drugim podacima iz medicinske dokumentacije. Određivanje antitela trenutno dostupnim testovima ne može dati odgovor o uspešnosti vakcinacije, odnosno zaštićenosti vakcinisane osobe od infekcije. Prisustvo antitela ne garantuje otpornost na infekciju u uslovima masivne cirkulacije virusa kroz populaciju, niti odsustvo antitela isključuje mogućnost da je osoba otporna na infekciju. Zato se vakcinisanim osobama ne preporučuje određivanje antitela na lični zahtev. Sve poznate mere zaštite od SARS-CoV-2 infekcije moraju da se sprovode i kod vakcinisanih osoba. (Izvor: www.isos.rs/covid-19)                     

 


Slične objave

Newsletter