Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je često stanje od kog u svakom trenutku boluje do 20 % populacije. Osim subjektivnih tegoba, može dovesti i do težeg oštećenja sluznice jednjaka sa trajnim posledicama, uključujući i karcinom. Poznavajući osnove funkcionisanja fiziologije želuca, bilo bi logično očekivati da se GERB pojavi u situacijama kada je želudac prazan i posledično sadrži samo želudačnu kiselinu. Međutim, relativno nedavno (2001. godine) opisan je fenomen kiselog sloja (“acid pocket” u literaturi na engleskom jeziku), koji se formira u želucu nakon obroka i dovodi do simptoma GERB-a. Sadržaj želuca je kiseo pre obroka, dok je posle obroka sadržaj alkalan jer hrana puferuje dejstvo želudačne kiseline. Lučenje želudačne kiseline stimulisano unosom hrane stvara pomenuti kiseli sloj. Ovaj kiseli sloj formira se kao sloj iznad alkalnog sadržaja želuca (hrana + želudačna kiselina) i predstavlja “rezervoar” kiseline koji se nalazi neposredno ispod spoja želuca i jednjaka (ezofagogastrični spoj). Kiselost sadržaja u tom rezervoaru može biti vrlo izrazita, do pH 1,6 pa čak i normalni motilitet digestivnog sistema može dovesti do refluksa kiseline u jednjak i pojave GERB-a.


Delovanje alginata

Strukturno, alginati su polimeri prirodnih polisaharida izolovanih iz smeđih algi (Phaeophyta) koje žive isključivo u severnim morima. Upotreba alginata u kozmetičkim proizvodima, kao izvor vlakana u hrani i u raznim farmaceutskim proizvodima datira od početka 20. veka, dok se u lečenju GERB-a koriste sami ili u kombinaciji sa drugim lekovima od početka 80-ih godina 20. veka. Alginati deluju direktno na pomenuti kiseli sloj koji se nakon obroka formira u želucu. Zbog svoje strukture polisaharidnih polimera, u kontaktu sa bilo kojom kiselinom, uključujući želudačnu, alginati prelaze u strukturu viskoznog gela niske gustine sa pH koji je blizu vrednosti 7, odnosno skoro je neutralan. Do promene u strukturi dolazi veoma brzo – in vitro je vidljiva u roku od nekoliko sekundi nakon izlaganja alginata kiselom sadržaju, a in vivo, u želucu, proces traje nekoliko minuta. Ova promena pH-a dovodi do aktiviranja druge komponente preparata alginata – natrijum bikarbonata koji počinje da oslobađa gas – ugljen dioksid. Ovaj gas, “zarobljen” u alginatnom gelu, čini gel lakšim od okolnog želudačnog sadržaja, pa gel pluta po sadržaju i na taj način funkcioniše kao mehanički čep koji sprečava povratak kiseline u jednjak. Nedavna ispitivanja metodom magnetne rezonance (MRI) pokazala su da se ovaj sloj gela nastao primenom alginata (zbog svog oblika i funkcije nazvan “raft” odnosno “splav” u literaturi na engleskom jeziku) formira blizu ezofagogastričnog spoja, baš na mestu gde se formira opisani kiseli sloj. Dodatna prednost ovih formulacija je što ostaju na mestu, odnosno na vrhu želudačnog sadržaja duže od 4 sata, dok pH i količina kiseline u kiselom sloju počinju da opadaju već nakon sat i po, a kiseli sloj skoro u potpunosti nestaje oko 120 minuta nakon obroka.

Glavne prednosti alginata su: 1) brz početak delovanja; 2) dugo trajanje dejstva i 3) nedostatak ili potpuno odsustvo neželjenih reakcija zato što nema lokalne apsorpcije alginata, već je delovanje preparata primarno mehaničko.

 

Alginati i drugi lekovi

Postoje stručno jasno definisane smernice za lečenje glavne indikacije u kojoj se koriste alginati tj. GERB-a. Prema navedenim smernicama (npr. Katz, 2013.), inicijalno lečenje GERB-a, uz promene u navikama i načinu života, trebalo bi započeti lekovima iz grupe inhibitora protonske pumpe (PPI, engl. “proton pump inhibitors”). Nivo dokaza za primenu ovih lekova veoma je visok i između ostalog uključuje Cochraneov sistematski pregled i meta analizu koja pokazuje da su PPI superiorniji od antagonista H2 receptora i prokinetika. Dostupan je veći broj različitih antacida, odnosno lekova koji ne sprečavaju lučenje želudačne kiseline već je neutrališu podizanjem pH želudačnog sadržaja na alkalne vrednosti. Budući da su dostupni u apotekama bez recepta, često predstavljaju prvi izbor kod osoba sa simptomima GERB-a. Zbog ograničenog obima ovog teksta, ovde je dovoljno napomenuti da klinička ispitivanja pokazuju da su alginati statistički značajno bolji od antacida u suzbijanju simptoma GERB-a, i uporedivi sa lekovima iz grupe inhibitora protonske pumpe (PPI). Kada se primenjuju istovremeno sa PPI-ovima, lekovima izbora u lečenju GERB-a, alginati povećavaju efikasnost PPI-ova i nemaju negativni uticaj na bioraspoloživost PPI-ova.

 

Primena alginata u posebnim populacijama

S obzirom na više puta pomenuti povoljan bezbednosni profil alginatnih preparata, nije iznenađujuće što se alginati koriste i u populacijama koje su osetljive na druge vrste lekova. Tako se predlaže uvođenje alginata kao metode lečenja refluksa kod odojčadi i to odmah nakon početnih mera koje ne uključuju upotrebu bilo kakvih lekova (posmatranje, izbegavanje prekomernog hranjenja, isključivanje alergije na kravlje mleko i sl. U drugom ispitivanju, pokazana je efikasnost alginata u grupi od 34 novorođenčadi rođenih pre termina, sa refluksom. Na lečenje je pozitivno odgovorilo čak 27 novorođenčadi, a uočeno je statistički značajno poboljšanje u broju epizoda refluksa, kao i u trajanju epizoda. Bezbednost upotrebe potvrđena je i u drugom sličnom ispitivanju, gde kod prerano rođene dece nije uočena razlika u učestalosti dispneje između grupe koja je primala alginate i kontrolne grupe.

Istraživanje refluksa kod trudnica pokazalo je odsustvo neželjenih reakcija, visok stepen zadovoljstva ispitanika alginatom (88 % ispitanika ocenilo je efekat kao “vrlo dobar”) i početak delovanja u roku kraćem od 10 minuta kod 57% ispitanika. Drugo ispitivanje pokazalo je visoki stepen uspešnosti lečenja i prema kriterijumima lekara (91 %) i prema kriterijumima ispitanica (90 %). Uočeni neželjeni efekti nisu bile ni na koji način povezani sa alginatima, a nivo natrijuma u krvi trudnica ostao je nepromenjen. Takođe, alginati se navode kao lek izbora za početak lečenja refluksa kod trudnica zbog kombinacije efekta i nedostatka neželjenih reakcija. Konačno, prema saznanjima iz raspoložive literature, ne postoje kriterijumi prema kojima bi alginati bili kontraindikovani kod starije populacije.

 

 

 


Slične objave

Newsletter