Dijeta je ključni faktor životnog stila koji može dugoročno uticati na zdravlje oka. Posebno pitanje, uloga ishrane u zdravlju očiju i dalje je vrlo aktuelno, sa prostorom za buduća istraživanje radi poboljšanja našeg razumevanja uloge nutricionističkih strategija za optimizaciju zdravlja očiju.

 

 

Čulo vida nesumnjivo predstavlja jedno od najvažnijih čula te je jako važno očuvati ga i na vreme uočiti eventualne poremećaje. Najčešće bolesti vezane za oko uključuju kataraktu, makularnu degeneraciju oka, noćno slepilo. Generalno postoji spektar očnih bolesti, uključujući angiogenezu rožnjače, kataraktu, dijabetičnu retinopatiju, starosnu degeneraciju makule (AMD) i eksperimentalni modeli bolesti mrežnjače. Stečeni gubitak vida povezan sa ovim stanjima može biti poguban za pojedinca svojim štetnim uticajem na kvalitet života, a takođe bolesti oka predstavljaju značajan društveni teret. Iako patogeneza ovih stanja nije u potpunosti shvaćena, sve je više dokaza da njihov uticaj može, donekle, biti ublažen ciljanjem modifikovanih faktora rizika.

Dijeta je ključni faktor životnog stila koji može dugoročno uticati na zdravlje oka. Posebno pitanje, uloga ishrane u zdravlju očiju i dalje je vrlo aktuelno, sa prostorom za buduća istraživanje radi poboljšanja našeg razumevanja uloge nutricionističkih strategija za optimizaciju zdravlja očiju.

Ne postoji zamena za kvalitet života koji nudi dobar vid. Dodavanje određenih hranljivih sastojaka u vašu svakodnevnu ishranu - bilo kroz hranu ili dodatke - može pomoći da se sačuva vid. Istraživači su povezali hranljive materije poput luteina i zeaksantina, vitamina C, vitamina E i cinka, sa smanjenjem rizika od određenih očnih bolesti.

Vitamin A

Vitamin A igra presudnu ulogu u vidu održavajući čistu rožnjaču. Ovaj vitamin je takođe komponenta rodopsina, proteina u očima koji omogućava da se vidi u uslovima slabog osvetljenja. Nedostatak vitamina A je redak u razvijenim zemljama, ali ako se ne reaguje na vreme, može doći do ozbiljnog stanja zvanog kseroftalmija. Kseroftalmija je progresivna bolest oka koja započinje noćnim slepilom. Ako se nedostatak vitamina A nastavi, suzni kanali i oči mogu se isušiti. Vitamin A takođe može pomoći u zaštiti od drugih bolesti očiju. Neke studije sugerišu da dijeta bogata vitaminom A može biti povezana sa smanjenim rizikom od katarakte i starosne degeneracije makule (AMD). Za opšte zdravlje očiju, hrana bogata vitaminima preporučuje se umesto dodataka. Batat je odličan izvor, kao i lisnato zeleno povrće, bundeva i paprika.

Lutein i zeaksantin

Lutein i zeaksantin su važne hranljive materije koje se nalaze u zelenom lisnatom povrću, kao i u drugoj hrani, poput jaja. Mnoga istraživanja pokazuju da lutein i zeaksantin smanjuju rizik od hroničnih očnih bolesti, uključujući starosnu degeneraciju makule i kataraktu.

Vitamin E

Vitamin E je moćan antioksidans koji pomaže u zaštiti ćelija - uključujući i očne ćelije - od oštećenja slobodnim radikalima, koji su štetni, nestabilni molekuli. Jedno sedmogodišnje istraživanje na 3.640 osoba sa AMD-om pokazalo je da je uzimanje 400 IU vitamina E i nekoliko drugih hranljivih sastojaka na dnevnom nivou smanjilo rizik od napredovanja bolesti za 25%. Pored toga, neka istraživanja sugerišu da dijeta bogata vitaminom E može da pomogne u sprečavanju starosne katarakte. Međutim, potrebno je više istraživanja, jer neke studije ne pokazuju povezanost između vitamina E i ovog stanja. Bez obzira na to, preporučuje se dijeta koja uključuje odgovarajući vitamin E da bi se održalo pravilno zdravlje očiju. Neke namirnice bogate vitaminom E uključuju orašaste plodove, semenke i nerafinisana hladno ceđena biljna ulja. Losos, avokado i lisnato zeleno povrće takođe su dobri izvori.

Cink

Cink reguliše metaboličko konverziju retinola u retinal preko cink-zavisnog enzima retinol-dehidrogenaze. Postoje dokazi da cink u mrežnjači i retinal-pigmentisanom epitelu može da:

modifikuje plazma membranu fotoreceptora, reguliše reakciju rodopsina na svetlost, moduliše sinaptički prenos i da deluje kao antioksidans. Dobri izvori su leblebije, ostrige, svinjski kotleti, crveno meso, jogurt. Preporučeni dnevni unos za odrasle osobe za cink iznosi 10 mg, a maksimalna količina dozvoljena u suplementima je 15 mg/dan.

Vitamin B2

Uloga vitamina B2 u funkciji vida je otkrivena kad je uočeno da su životinje hranjene hranom bez ovog vitamina dobile kataraktu, zamućenje rožnjače. Glutation je važan faktor u održavanju normalne funkcije očnog sočiva, a glutation-reduktaza je flavoprotein koji je posebno osetljiv na nedostatak vitamina B2. Nizak nivo aktivnosti glutation-peroksidaze i glutation-reduktaze su nađeni kod senilne makularne degeneracije (SMD). Preporučeni dnevni unos za odrasle osobe za vitamin B2 iznosi 1,4 mg, a maksimalna količina dozvoljena u suplementima u Srbiji je 10 mg/dan

Vitamin C

Vitamin C je antioksidant koji se nalazi u voću i povrću. Naučni dokazi sugerišu da vitamin C smanjuje rizik od razvoja katarakte. Takođe, kada se uzima u kombinaciji sa drugim esencijalnim hranljivim sastojcima, može usporiti napredovanje starosne degeneracije makule i gubitka oštrine vida. Faktori rizika za kataraktu uključuju pušenje, dijabetes i upotrebu steroida, koji iscrpljuju očnu leću vitaminom C. Takođe, kada se uzima sa drugim esencijalnim hranljivim sastojcima, vitamin C može usporiti napredovanje starosne degeneracije makule (AMD) i gubitka oštrine vida. AMD je vodeći uzrok slepila kod ljudi starijih od 55 godina u zapadnom svetu. Očekuje se da će se broj ljudi sa AMD utrostručiti do 2025. godine. Vitamin C pomaže u promociji zdravih kapilara, desni, zuba, hrskavice i apsorpciji gvožđa. Gotovo sve ćelije tela zavise od njega, uključujući i očne, gde je koncentrisano u svim tkivima. Vitamin C takođe podržava zdravlje krvnih sudova u oku.

Naše telo ne stvara sav vitamin C koji nam je potreban. Zbog toga je svakodnevni unos vitamina C putem dijete, dodataka ishrani ili obogaćene hrane i pića važan za održavanje dobrog zdravlja očiju.

Vitamin C i katarakta

Brojne studije povezuju unos vitamina C i smanjeni rizik od katarakte. U jednoj studiji, žene koje su uzimale vitamin C tokom 10 godina ili više iskusile su smanjenje od 64 odsto u riziku od razvoja nuklearne katarakte. Istraživači procenjuju da bi odlaganjem početka katarakte za 10 godina moglo da se izbegne polovina operacija povezanih sa kataraktom. Druga istraživanja su pokazala da su žene koje uzimaju dnevni dodatak u dozi od 364 mg doživele smanjenje rizika od određenih vrsta katarakte za 57 procenata. Uzimanje suplementa sa najmanje 300 mg/dan vitamina C pomaže u sprečavanju razvoja katarakte.

Vitamin C i AMD

Značajna studija očnih bolesti oka (AREDS), sponzorisana od strane Nacionalnog instituta za oči, povezala je AMD i ishranu. Studija je pokazala da su ljudi sa visokim rizikom od bolesti koji su uzimali 500mg dnevno vitamina C, zajedno sa dodacima beta-karotena, vitamina E i cinka, usporili napredovanje napredne AMD za oko 25 procenata i gubitak oštrine vida za 19 procenata. Druge studije su potvrdile ove rezultate.

Američka uprava za hranu i lekove (FDA) preporučuje muškarcima da uzimaju 90 mg/dan vitamina C, a žene 75 mg / dan. Međutim, ljudima pod stresom potrebno je više vitamina C od preporučene dnevne doze. Ove grupe uključuju pušače, alkoholičare, dijabetičare, trudnice ili dojilje, starije odrasle osobe, sportiste i ljude sa hroničnim bolestima koji imaju stres u okruženju zbog vrućine, hladnoće ili zračenja. Naučno dokumentovani rizik od uzimanja većih doza vitamina C je mali, osim dijareje.

Vitamin C se nalazi gotovo isključivo u voću i povrću, uključujući agrume poput pomorandže, limuna, grejpa i limete. Takođe, USDA baza podataka o nutrijentima nudi sveobuhvatne nutritivne informacije o više od 8.000 sirovih i pripremljenih namirnica.

Vitamin D

Do nedavno se smatralo da vitamin D igra primarnu ulogu u sprečavanju gubitka kostiju povezanog sa bolestima poput osteoporoze i rahitisa. Istraživanja sada pokazuju da je ovaj vitamin od suštinske važnosti mnogo više od zdravlja naših kostiju i čak vam može pomoći u zaštiti vida. Znamo da je vitamin D presudan za apsorpciju kalcijuma i da osigurava da se mineral taloži u kostima. Nova istraživanja su pokazala da vitamin D može zaštititi od pojave starosne degeneracije makule (AMD), vodećeg uzroka slepila kod odraslih. U nedavnoj studiji na skoro 8.000 učesnika, oni sa ranom AMD imali su niži nivo vitamina D. Vitamin D naziva se „sunčanim vitaminom“, jer ga naša tela mogu stvoriti kada su izložena suncu. Međutim, četiri vrlo važna faktora utiču na sposobnost tela da proizvodi vitamin D. Kako starimo, naša tela imaju tendenciju da proizvode manje vitamina D kako se smanjuje izlaganje suncu.

Većina zapadnih dijeta sadrži malo vitamina D, koji se može naći u orasima, biljnim uljima, puteru od kikirikija, obogaćenim žitaricama i slatkom krompiru.

Omega-3: DHA i EPA

Dijetarne masti su važan izvor energije i neophodan deo ljudske ishrane. Masne kiseline, sastavni deo molekula masti, važne su za održavanje naših očiju zdravim. Omega-3 masne kiseline su vrsta polinezasićenih masti. Istraživanje je pokazalo da su dve omega-3 masne kiseline - dokozaheksaenska kiselina (DHA) i eikozapentaenska kiselina (EPA) - važne za pravilan razvoj vida i funkciju mrežnjače. Ćelijske membrane mrežnjače sadrže visoku koncentraciju DHA. Osim što pomažu u formiranju ćelija oka, omega-3 masti imaju i antiinflamatorna svojstva koja mogu igrati ulogu u prevenciji dijabetičke retinopatije (DR). Pregled 31 studije sugerisao je da ishrana bogata masnom ribom - poput tradicionalne mediteranske dijete - može zaštititi od degeneracije rožnjače. Iako ove nalaze treba potkrepiti većim brojem istraživanja, oni impliciraju da su masne kiseline verovatno odgovorne. Omega-3 masti takođe mogu imati koristi kod osoba sa bolestima suvog oka pomažući im da proizvedu više suza. Sa ovim stanjem, nedostatak suza uzrokuje suvoću, nelagodnost i povremeno zamagljen vid.

EPA se koristi u proizvodnji DHA u telu. Studije na nedonoščadi i donošenju dokazuju da je unos dovoljno omega-3 masnih kiselina u ishranu od suštinskog značaja za optimalan vizuelni razvoj. Brojne studije su pokazale da životinje koje u ishrani ne unose dovoljno DHA trpe oštećenja vida i degradaciju mrežnjače. Sindrom suvog oka takođe je povezan sa nedostatkom omega-3. Pored toga, niski nivoi DHA i EPA povezani su sa dijabetičnom retinopatijom, starosnom degeneracijom makule (AMD) i retinopatijom nedonoščadi. Tipična američka dijeta uključuje 1,6 grama omega-3 masnih kiselina dnevno. EPA i DHA obično čine 6 do 12 procenata ove vrednosti (0,1-0,2 grama na dan). Da bi se povećao unos omega-3 masne kiseline u ishrani, predlog je uključiti bogate izvore kao što su riba (losos, haringa, tuna), laneno seme, chia semenke, soja i orasi. Omega-3 u uljima najviše su prisutne u ulju repice i maslinovom ulju.

Divlje borovnice

Još davne 1940. godine, tokom drugog svetskog rata zabeležen je slučaj da su pilotima značajno poboljšale noćni vid, tokom noćne misije. U odnosu na gajene borovnice ova specifična sorta divljeg bobičastog voća manje su i tamnije u odnosu na gajene borovnice, takođe su i sočnije čineći ih težim za transport. Iz tog razloga mogu se naći samo u svežem stanju što ih čini skupljim. Sadrže antioksidans nazvan antocijanozid, smanjujući očnu hemoragiju koja može dovesti do makularne degeneracije i dijabetične retinopatije. Dobar su izvor i hroma, koji kontroliše nivo šećera u krvi, štiteći male krvne sudove posebno važne za pacijente koji boluju od dijabetesa koji su u riziku od dijabetične retinopatije. Takođe sadrže i vitamin A i C koji su vitalni za zdravlje čula vida. Mogu se konzumirati u svežem stanju ili u džemovima, pitama i drugoj vrsti hrane.

Zaključno, ishrana mora biti raznovrsna, uravnotežena, dobro izbalansirana a kada je zdravlje očiju u pitanju prednost dati i specifičnim grupama namirnica prethodno navedenim.

 


Slične objave

Newsletter