Pandemija kovid 19 u velikoj meri utiče na naše živote. Mnogi od nas se suočavaju sa izazovima koji mogu biti stresni i izazivaju snažne emocije i kod odraslih i kod dece. Javnozdravstvene mere, poput fizičkog distanciranja, izbegavanja okupljanja većeg broja ljudi neophodne su da bi se smanjilo širenje kovid 19, ali one mogu učiniti da se osećamo izolovano i usamljeno i povećati stres i anksioznost. Ako naučite da se na zdrav način nosite sa stresom postaćete otporniji i tako pomoći i sebi i ljudima oko sebe.

U situacijama kakvu je trenutno donela pandemija koronavirusa normalno je da se čovek oseća tužno, pod stresom, zbunjeno, uplašeno ili ljuto. Potpuno je u redu da osoba oseća strah kada je izložena nekoj opasnosti, međutim kada objektivna opasnost ne postoji, ili kada doživljeni strah nije u saglasnosti sa stvarnom opasnošću, onda govorimo o patološkom strahu ili anksioznosti. Jednostavno rečeno anksioznost karakteriše prekomeran strah i posledične promene u ponašanju. Strah i anksioznost imaju u suštini zaštitnu ulogu jer upozoravaju na potencijalnu opasnost i ostavljaju prostor da se osoba pripremi za borbu ili suočavanje sa problemom. Međutim kada je ovaj zaštitni odgovor prekomeran on više ne doprinosi prilagođavanju osobe, već suprotno, smanjuje se sposobnost osobe da se suoči sa svakodnevnim stresom. Anksioznost dovodi do promena u ponašanju pa pored patološkog straha i brige osoba pokazuje veću pobuđenost i pažnju, izbegavanje, ne može da prestane da razmišlja o nekom problemu, gubi koncentraciju, a u posebnim slučajevima se javljaju panični napadi kao poseban vid odgovora na strah. Anksioznost karakterišu i promene na fizičkom nivou tela kao što su ubrzano disanje, ubrzan rad srca, znojenje, drhtanje, dijareja, problemi sa spavanjem itd.

Strah ili anksioznost

Razlika između straha i anksioznosti se ogleda pre svega u intenzitetu i trajanju emocije kao i primerenosti reakcije i načinu funkcionisanju osobe. Anksioznost obično traje duže i ima hroničan tok, dok su reakcije na stres obično kratkotrajne. Svaki čovek na stresne i traumatične situacije reaguje različito kako u emotivnom smislu tako i u načinu ponašanja. Praktično su prepoznate univerzalne faze emocionalnih reakcija u situaciji izlaganja pretnji: faza šoka ili negacije, faza intenzivnih emocionalnih reakcija (tuga, krivica, bes, strah, zbunjenost, strepnja) praćenih telesnim manifestacijama strepnje (glavobolja, stezanje u grudima, knedla u grlu, stomačne tegobe) i faza prilagođavanja.

Najvažnije je znati da su ove faze i ova emotivna stanja prirodna reakcija na vanredni stres kojem smo izloženi, te da u tom smislu ne treba dopustiti panici da nadvlada razum.

U takvoj situaciji izuzetno je važno očuvati svoje mentalno zdravlje.

Zabrinutost zbog zaraze infekcijom, gubitka prihoda/zaposlenja, narušavanja rutine, fizička izolacija od prijatelja i porodice, ograničenje slobodnih aktivnosti i zatvaranja škola i vrtića izazvala je, a slobodno možemo reći i dalje izaziva značajan stres. Iako stres izazvan pandemijom koronavirusa možda ne ispunjava dijagnostičke kriterijume za anksiozni poremećaj, simptomi mogu uticati na kvalitet života.

Za mnoge ljude glavna zabrinutost je da li će se zaraziti virusom, a ponekad se strahovi zasnivaju na pogrešnim informacijama. U suštini važno je da znate i da se upoznate o prenosu ove bolesti i njenim posledicama. Treba prihvatiti da je bolest kovid 19 nova i da se mnogo toga u hodu uči, ali da ohrabruje činjenica da trenutno raspolažemo sa znanjem i tehnologijom koja nam je već za godinu dana omogućila mnogo saznanja o samom virusu, bolesti i lečenju i prevenciji. Pre samo sto godina jako se malo znalo o epidemijama zaraznih bolesti koje su pogađale tadašnji svet, a ovako brzom razvoju lekova i vakcina moglo se samo sanjati. Zato u celoj ovoj nesreći sa koronavirusom ohrabruje činjenica da je nauka širom sveta udružena da stane na put ovoj pošasti.

Budite nežni prema sebi

Mediji su preplavljeni informacijama koje mogu povećati anksioznost. Pokušajte da smanjite zabrinutost i uznemirenost smanjivanjem vremena provedenog u kontinuiranom praćenju medija, pogotovo sadržaja koji vas dodatno uznemiravaju. Usredsredite se na veštine koje su vam u prošlosti bile od pomoći u životnim problemima. Koristite te veštine da biste kontrolisali svoje emocije tokom ovog izazovnog perioda. Provedite vreme na aktivnosti koje će pomoći u smanjenju stresa kao što su fizičko vežbanje, vežbe opuštanja i disanja; provodite vreme sa svojim voljenima; slušajte muziku ili čitajte knjigu. Preporučuju se sve aktivnosti koje pomažu u ublažavanju stresa i pružaju vam zadovoljstvo.

Izbegavajte neprekidni razgovor o epidemiji, praćenje svih vesti i sl. Ovo ne znači da treba da budete neobavešteni, ali ne zaboravite da postoji mnogo dezinformacija koje će vas samo uvesti u strah i paniku. Razgovarajte o svom stanju, svojim osećanjima i mislima sa najbližima, ukućanima, prijateljima, podelite svoje iskustvo. Univerzalnost ljudskog doživljaja često deluje oslobađajuće i utešno. Mislite u svakom trenutku da kroz šta god da prolazite delite sudbinu miliona stanovnika naše planete i da u tom smislu niste sami, već zajedno u iskustvu čitavog čovečanstva. Ova istina nam pomaže da se lakše nosimo sa problemom.

Ne ustručavajte se da potražite stručnu pomoć, ako osetite da ne možete da se izborite sami. Pristup lečenju anksioznih poremećaja zavisi od trajanja i jačine simptoma i procenu o načinu lečenja donosi psihijatar. Terapija anksioznih poremećaja se sprovodi psihološkom i/ili farmakološkom terapijom (lekovima). Psihoterapija u lečenju anksioznosti pokazuje dobre rezultate tako da ne treba čekati da problem postane ozbiljan da bi ste potražili pomoć. U određenim situacijama lekar može propisati i korišćenje određenih lekova za lečenje aksioznosti i u tom slučaju važno je da se pridržavate propisanog načina primene leka. U stresnim situacijama koje nisu klasična anksioznost, kao što je slučaj sa trenutnom pandemijom kovid 19, svaka vrste psihološke pomoći će olakšati napetost, a kao dodatna pomoć na raspolaganju su i različiti biljni lekovi i dodaci ishrani koji pružaju podršku kratkotrajnom tretmanu posledica stresa o kojima možete pitati vašeg farmaceuta.


Slične objave

Newsletter