Koje su loše navike koje ljudi najčešće prave a koje imaju negativan uticaj na zdravlje, kao i na koji način se one mogu zameniti manje štetnim alternativama objasnili su nedavno u Beogradu na konferenciji za novinare “Ne čekajte pet do 12! Promenite štetne navike odmah!” prim. dr Verica Lela Ilić, epidemiolog, prof. dr Igor Pantić, psihijatar i dr Saša Plećević (Dr Feelgood).

 

“U Srbiji ljudi znatno više obolevaju, ali i umiru, nego u mnogim evropskim zemljama od hroničnih nezaraznih bolesti koje se mogu sprečiti promenom životnih navika. Nepravilna ishrana najčešće dovodi do gojaznosti, hipovitaminoza, hroničnog deficita u imunološkom sistemu, a posle dužeg vremena i do pojave dijabetesa i drugih metaboličkih poremećaja. Gojaznost je najčešće povezana sa smanjenom fizičkom aktivnošću, dok su hipertenzija i kardiovaskularne bolesti u direktnoj vezi sa lošim navikama u ishrani, pušenjem, nedostatkom fizičkih aktivnosti, ali i odsustvom zdravstvene kulture”, kaže prim. dr Verica Lela Ilić, epidemiolog.

“Jedan od faktora koji utiče na pojavu hroničnih nezaraznih bolesti, a ne spade u loše navike je i uticaj spoljašnje sredine. Ljudima se, na primer, preporučuje konzumiranje zdrave hrane, a nepoznanica je gde se ta zdrava hrana može da nađe, kako i gde se proizvodi i da li se njenom proizvođaču može uvek i verovati. U Srbiji, ali i mnogim državama u okruženju nedostaje zakonska regulativa koja propisuje način proizvodnje zdrave hrane”, ističe prim. dr Verica Lela Ilić, epidemiolog.

„Važna je preventiva za koju se u svetu, a posebno u Srbiji, izdvaja malo finansijskih sredstava, bez obzira na činjenicu da sve do sada rađene studije iz ove oblasti ukazuju da je jeftinije za pojedinca, ali i državu i njene zdravstvene fondove, uložiti finansijska sredstva u zdravstvenu preventivu, nego kasnije u lečenje“, podseća prof. dr Lela Ilić.

KONCEPT SMANJENJA ŠTETNOSTI

Psihijatar dr Igor Pantić, vanredni profesor na Katedri za medicinsku fiziologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu i pridruženi profesor na Univerzitetu u Haifi u Izraelu, ističe da se koncept “smanjenja štetnosti“ (engl. “Harm reduction” ) odnosi na skup mera koje društvo, zdravstvene službe, kompanije ili pojedinci primenjuju u cilju minimiziranja štete nanete nekim oblikom ljudskog ponašanja. Kod ovog koncepta, polazi se od pretpostavke da je šteta već naneta i da se ne može odmah i u potpunosti ukloniti, pa se stoga traga za manje štetnim alternativama koje bi mogle da ublaže očekivane posledice.

“Ovakav pristup može se primeniti u velikom broju medicinskih i nemedicinskih oblasti. U psihijatriji se sa uspehom primenjuje u oblasti bolesti zavisnosti kroz različite programe namenjene socijalnoj podršci i edukaciji zavisnika od različitih psihoaktivnih supstanci. U pojedinim okolnostima, na ovaj način se mogu značajno redukovati i negativne posledice po fizičko zdravlje izazvane različitim štetnim navikama poput pušenja ili nepravilne ishrane. Koncept smanjenja štetnosti trebalo bi primeniti oprezno i na odgovoran način, koristeći medicinska znanja i činjenice zasnovane na dokazima, na osnovu rezultata validnih i pouzdanih naučnih istraživanja”, objašnjava psihijatar dr Igor Pantić.

“Ljudima je teško da iskorene neke navike koje su stekli. Štetne navike je sa psihološkog aspekta teško promeniti, naročito zameniti ih zdravim stilom života kome svi težimo. Ceo problem štetnih navika je multidimenzionalan, jer to nije jedan problem, već više problema skupljenih u jedan problem. Prvi nivo problema je ustaljeni model ponašanja koji je teško modifikovati. Drugi nivo problema je rutina, stalno ponavljanje radnje. Naš mozak voli rutinu, on ne voli neizvesnost, jer je neizvesnost povezana sa strahom, često sa mentalnim stresom, anksioznošću, napetošću i nelagodom. Treći nivo problema je što ljudi koji su usvojili štetnu naviku imaju specifičan odnos na emocionalnom nivou prema štetnoj navici. Oni imaju odnos zadovoljstva ili nezadovoljstva prema toj navici. Četvrti nivo problema se odnosi na to da je za rešenje nekih štetnih navika potrebno učiniti psihički napor.

Iako se savetuje potpuno napuštanje loših životnih navika, nažalost to nije uvek moguće pa tako uvek postoji deo pacijenata koji nije to u stanju da uradi i ostaje sa stečenim štetnim životnim navikama. Princip nulte tolerancije gde se insistira na napuštanju štetnih navika može da dovede do izostanka efekta. Zato neki pacijenti pribegavaju različitim strategijama kako bi smanjili štetnost. U osnovi primenjuju alternative koje su manje štetne. Pušači na primer koriste elektronske cigarete umesto klasičnih koje ne sagorevaju duvan već ga samo zagrevaju. U ishrani, ne koriste proste šećere, umesto njih pojedite voće itd.” , kaže dr Igor Pantić.

“Alternativa gotovo za sve lekove su pravilan način ishrane, zdrava fizička aktivnost i dobar san”, kaže dr Saša Plećević (dr Feelgood).

Napolju nije dovoljno čist vazduh, nemate dovoljno volje i vremena za trening, strahujete da idete u teretane zbog pandemije kovid 19?Alternativa je da vežbate u kući. Ne vodite računa o ishrani i jedete proste šećere? Alternativa je da pojedete jabuku, krušku, mandarinu, limun ili neko drugo voće”, kaže dr Saša Plećević.

 

 


Slične objave

Newsletter