Ne postoji bolje mleko za bebu od majčinog mleka, a kratkoročni i dugoročni efekti dojenja na zdravlje su potvrdila i potvrđuju brojna istraživanja. Bilo bi idealno da majka doji bebu bar do kraja prve godine života, a ako majka ima mleka većina pedijatara i nutricionista ohrabruje dojenje i tokom druge godine života.

Jedna od najčešćih dilema i pitanja je upravo aktuelna tema: šta je nabolje za bebu da unosi od mleka, posle završetka perioda dojenja –  mlečnu formulu ili kravlje mleko.

Za ogromnu većinu stručnjaka koji se bave ishranom beba nema dileme – kvalitetna mlečna formula (proizvedena po najsavremenijim tehnološkim principima uz poštovanje veoma stroge regulative) je bezbedniji i bolji izbor od kravljeg mleka.

Evo šest argumenata zašto su izbalansirane adaptirane mlečne formule bezbednije i bolje od kravljeg mleka za bebe od druge godine života:

1. Višak proteina - kravlje mleko sadrži previše mlečnih proteina koji nisu prilagođeni bebinom digestivnom sistemu

Kravlje mleko sadrži daleko više proteina od majčinog mleka i kvalitetnih formula, a brojna istraživanja su jasno pokazala da višak proteina povećava izglede da ove bebe kasnije budu gojazna deca (potom i gojazni odrasli)! Sa druge strane su istraživanja jasno pokazala da adaptirane mlečne formule (sa manjim sadržajem proteina u odnosu na kravlje mleko) smanjuju rizik od gojaznosti!

Pored toga kravlje mleko sadrži „krupne“ mlečne proteine koji imaju veliki alergijski potencijal, pa je i verovatnoća za nastanak alergije na kravlje mleko veća. Šansa da beba razvije alergiju na proteine kravljeg mleka je oko 15% čak iako u porodici nema alergičnih na hranu! Ukoliko je jedan od bliskih srodnika alergičan na hranu ova šansa je više od dva puta veća!

Pokazalo se da proteini kravljeg mleka mogu dovesti do direktnog oštećenja crevne sluznice, bez alergijske reakcije, i tako izazvati dijarealni poremećaj (FPIES - food protein-induced enterocolitis syndrome), ali i pojavu krvi u stolici. Ovo pre svega važi za prvu godinu života, ali se kod predisponirane dece može (doduše retko) javiti i kasnije.

Kvalitetna formula sadrži proteine koji su prilagođeni (adaptirani) za bebe, tako da sadrže optimalan odnos surutke i kazeina (50%:50%), pa su neuporedivo bezbednije od običnog kravljeg mleka!

 

2. Kravlje mleko ima previše soli (mineralnih materija), a nema gvožđa

Kravlje mleko sadrži visoke koncetracije soli (sulfate, fosfate...) koje ometaju iskorišćavanje gvožđa iz mesa i žumanca što može izazvati sideropenijsku anemiju.

Previše natrijuma opterećuje bebine nezrele bubrege, a to svakako nije dobro.

Kvalitetne adaptirane mlečne formule sadrže izbalansiranu koncetraciju i odnos mineralnih materija koje ne mogu ugroziti zdravlje deteta, a formule koje se daju u prvoj godini života sadrže gvožđe (u obliku bisgilicinata) koje se lako apsorbuje i prevenira nastanak anemije.

 

3. Kravlje mleko ima nedovoljno esencijalnih masnih kiselina

Esencijalne masne kiseline su neophodne za pravilan razvoj mozga i vida, ali i srca i krvnih sudova. Naročito su važne omega 3 masne kiseline (ALA - alfalinoleinska i DHA - dokozaheksaenska kiselina) koje kvalitetne adaptirane formule naprosto moraju da sadrže. U kravljem mleku ih ima zanemarljivo malo.

 

4. Kravlje mleko nema potrebne vitamine za zdrav imunitet

Pored vitamina D3, vitamini A i C su izuzetno važni za zdravlje deteta, uključujući i snažan imunski sistem, pa su deo adaptirane formule za decu u drugoj godini života.

 

5. Kravlje mleko nema PREbiotike

Prebiotici su izuzetno važni za očuvanje zdravlja creva (jačaju zaštitni potencijal crevne sluznice), ali i za imunitet, imajući u vidu da su od esencijalnog značaja za dobre crevne bakterije – mikrobiotu.

 

6. Proizvodnja kvalitetnih mlečnih formula je strogo kontrolisana

Kvalitet kravljeg mleka nije uvek jednostavno kontrolisati, a to ne važi za brižljiv nadzor u proizvodnji vrhunskih mlečnih formula. Strogi kriterijumi moraju biti zadovoljeni, a proizvodnja se nadzire od prikupljanja mleka, preko samog proizvodnog procesa do distribucije, a u skladu je sa regulativom EFSA-e (European Food Safety Authority)

Sasvim je jasno da u prvoj godini NE TREBA davati kravlje mleko, ako je dojenje iz objektivnih razloga nemoguće - treba koristiti adaptirane mlečne formule, a nikako davati bebi kravlje mleko! Prerano uvođenje kravljeg  mleka nije dobro za bebu iz mnogo razloga: povećava se rizik od alergija, gojaznosti, anemije (malokrvnosti)...Bez sumnje, sastav kravljeg mleka ne odgovara bebi u prvoj godini života!

Iako nije najvažnija, i u drugoj, pa i u trećoj godini mleko jeste važna namirnica. Mleko i mlečni proizvodi su odličan izvor kalcijuma koji je neophodan za pravilan rast i razvoj dece. Tu su i drugi važni sastojci: proteini, mlečni šećer, masti… Ipak, druga godina je “kritičan” period gde treba ostvariti adekvatan prelaz sa majčinog na kravlje mleko. Prednost dajemo kvalitetnim mlečnim formulama koje su daleko bolji izbor od kravljeg mleka.

U drugoj i trećoj godini života preporučuju se prelazne mlečne formule:

  • Humana 3 Junior My Pack za decu uzrasta od 12 do 18 meseci  
  • Humana 4 Junior MyPack, za decu uzrasta od 18 meseci do 3 godine.

Humana 3 Junior My Pack i Humana 4 Junior MyPack pored drugih sastojaka sadrže i:

  • Alfa-linoleinsku kiselinu (ALA), esencijalnu omega-3 masnu kiselinu koja je neophodna za zdrav razvoj centralnog i perifernog nervnog sistema deteta.
  • Vitamine A, D, C i B2 koji su optimalna kombinacija za zdrav imunitet
  • Kalcijum bez koga  (uz vitamin D) nema zdravih kostiju, ali je važan za skoro sve procese rasta i razvoja deteta.

Obe formule se mogu koristiti kao samostalan obrok (kao napitak), ili uz obrok (sa žitaricama).

 

Humana 3 Junior My Pack i Humana 4 Junior MyPack su bazirane na PROBALANCE konceptu koji je rezultat posvećenosti da se bebama pruži uravnotežena ishrana koja obezbeđuje njihov prirodan razvoj: pažljivo izbalansiranu, sa svim potrebnim hranljivim sastojcima i u količinama koje su prilagođene uzrastu bebe od navršenih 12 meseci do pune tri godine: Humana 3 Junior My Pack od 12 do 18 meseci,

Humana 4 Junior My Pack od 19 do 36 meseci

 

Kvalitetna i izbalansirana ishrana, koja podrazumeva i pažljivo odabranu mlečnu formulu,  omogućava zdrav rast i razvoj deteta, a ujedno je i jedan od glavnih stubova snažnog imuniteta.

 

IZVOR: Časopis „PEDIJATAR DIJAGNOSTIČKO-TERAPIJSKE PREPORUKE“
 

Reference

1. Socha P, Grote V, Gruszfeld D, Janas R, Demmelmair H, ClosaMonasterolo R, Sub´ıas JE, Scaglioni S, Verduci E, Dain E, et al.; European Childhood Obesity Trial Study Group. Milk protein intake, the metabolic-endocrine response, and growth in infancy: data from a randomized clinical trial. Am J Clin Nutr 2011; 94(6, Suppl)1776S–84S.

2. Goldberg M, Eisenberg E, Elizur A, et al. Role of parental atopy in cow's milk allergy: a population-based study. Ann Allergy Asthma Immunol 2013; 110:279–283.

3. Nowak-Wêgrzyn A, Chehade M, Groetch ME, et al. International consensus guidelines for the diagnosis and management of food protein-induced enterocolitis syndrome: executive summary-workgroup report of the Adverse Reactions to Foods Committee, American Academy of Allergy, Asthma & Immunology. Allergy Clin Immunol. 2017;139:1111-1126

4. Koletzko B, von Kries R, Closa R, Escribano J, Scaglioni S, Giovannini M, Beyer J, Demmelmair H, Gruszfeld D, Dobrzanska A, et al.; European Childhood Obesity Trial Study Group. Lower protein in infant formula is associated with lower weight up to age 2 y: a randomized clinical trial. Am J Clin Nutr 2009;89:1836–45

5. Koletzko B, Lien E, Agostoni C, Böhles H, Campoy C, Cetin I, Decsi T, Dudenhausen JW, Dupont C, Forsyth S, Hoesli I, Holzgreve W, Lapillonne A, Putet G, Secher NJ, Symonds M, Szajewska H, Willatts P, Uauy R. The roles of long-chain polyunsaturated fatty acids in pregnancy, lactation and infancy: review of current knowledge and consensus recommendationsWorld Association of Perinatal Medicine Dietary Guidelines Working Group. J Perinat Med. 2008;36:5–14


Slične objave

Newsletter