Temperatura, jeza, bolovi u telu, kašalj. Sve su ovo simptomi karakteristični za prehladu, grip, korona virus, poznatiji kao COVID-19. Kako ih razlikovati?

COVID-19 je novi soj korona virusa koji ranije nije viđen kod ljudi. Četiri druga soja korona virusa su zapravo vrlo česta i obično uzrokuju samo blage simptome (poput prehlade). Međutim, neki sojevi, poput COVID-19, mogu da izazovu teške bolesti u određenim grupama. Na primer, izgleda da su stariji ljudi i ljudi svih starosnih grupa sa teškim osnovnim zdravstvenim stanjima poput bolesti srca, pluća i dijabetesa izloženi većem riziku od razvoja ozbiljne bolesti COVID-19.

Kada je u pitanju prehlada, iako se pacijentima čini da se osećaju jako loše, simptomi su uglavnom blagi u poređenju sa agresivnijim virusima poput gripa. Normalno je da simptomi virusne infekcije traju do 14 dana, ponekad i duže. Tipična prehlada traje u proseku 7 do 10 dana, a kašalj može trajati i do 3 nedelje. Većinu simptoma zapravo ne izaziva sama infekcija, već imuni sistem koji pokušava da je se reši. Prehlada će nestati uz dovoljno strpljenja i vremena koje treba dati telu da se izbori protiv virusa. Imunološki sistem je odbrana broj jedan od prehlade. Lekovi koji se prodaju bez recepta imaju, u najboljem slučaju, umereni efekat na simptome prehlade.

Kada treba brinuti zbog upale grla?

 Upala grla može biti zabrinjavajuća jer postoji prilično česta bakterijska infekcija grla, koja se naziva „streptokokno grlo“. Ako se ne leči antibioticima, to može dovesti do ozbiljnijih problema. Klinički simptomi koji mogu uputiti na dijagnozu streptokokne grlobolje kod odraslih i dece su: temperatura viša od 38°C, beličasta izlučevina na krajnicima, povećani i bolni prednji  vratni limfni čvorovi, odsutnost kašlja i kataralnih simptoma. O uvođenju antibiotika odlučuje lekar tako da ne treba uzimati antibiotike na svoju ruku.

Kada pacijenta sa prehladom treba uputiti lekaru?

  • Temperatura koja traje 2 dana ili više i ne poboljšava se
  • Kašalj koji traje duže od 3 nedelje
  • Prisutna jaka glavobolja, bol u uhu i/ili sinusima
  • Bol u grudima i poteškoće pri disanju
  • Poteškoće u gutanju koje traju duže od 3 nedelje
  • Prisustvo gustog, žuto zelenog ili krvavog sputuma
  • Odsustvo poboljšanja simptoma nakon 7 dana

Ukoliko nisu prisutni razlozi za upućivanje lekaru, terapiju treba započeti što pre u skladu sa simptomima. Najčešće se daje paracetamol ili NSAIL sa ili bez antihistaminika, a po potrebi mogu se dodati dekongestiv i lek za ublažavanje kašlja.

Kako da se osećate bolje?

Evo nekoliko saveta za ublažavanje simptoma i brže poboljšanje prehlade:

  • Odmaranje. Ovo je jedna od najboljih stvari koje  možete učiniti za sebe. Čak i pola dana dodatnog odmora pomaže.
  • Adekvatan unos  vode i drugih tečnosti. Voda razređuje sluz i pomaže u ublažavanju kašlja, začepljenog nosa i upale grla.
  • Ispiranje sinusa slanom vodom.
  • Održavanje vlažnosti vazduha kao i provetravanje prostorija.
  • Izbegavanje dima. Dim pogoršava simptome i usporava oporavak. Niko u kući ne bi trebalo da puši, a ukoliko je pacijent i sam pušač savetovati pauzu nekoliko dana ili pušenje samo napolju.
  • Ukoliko kašalj ili začepljen nos ometaju san, dobra preporuka je korišćenje dodatnog jastuka kako bi  se malo podigla glava.

Grip i COVID-19 su zarazne respiratorne bolesti, ali ih uzrokuju različiti virusi. Budući da su neki simptomi gripa i COVID-19 slični, možda će biti teško utvrditi razliku između njih  samo na osnovu simptoma, upravo zato je potrebno testiranje, da bi se napravila diferencijalna dijagnoza.

Znaci i simptomi

Grip je česta respiratorna infekcija koju uzrokuje virus koji utiče na nos, grlo i pluća i može trajati od 5 do 7 dana.  I COVID-19 i grip mogu imati različit raspon simptoma od asimptomatskih (odsustva simptoma) do ozbiljnih, koji su u oba slučaja jako slični. Ono što je karakteristično za COVID-19, a što nije sastavni deo kliničke slike kada je u pitanju grip je gubitak osećaja ukusa i/ili mirisa i prisustvo gastrointestinalnih tegoba, prvenstveno dijareje.

Kada očekivati pojavu prvih simptoma?

U oba slučaja može proći jedan ili više dana od trenutka kada se osoba zarazi do trenutka kada počne da oseća prve simptome. Za grip je karakteristično burno razvijanje simptoma od  1 do 4 dana nakon infekcije. Ako osoba ima COVID-19, moglo bi joj trebati više vremena da razvije prve simptome. Tipično se javljaju  5 dana nakon zaraze, ali se mogu pojaviti već 2 dana nakon infekcije ili čak 14 dana nakon infekcije, a vremenski raspon može varirati.

Koliko dugo neko može širiti virus

U oba slučaja oboleli mogu zaraziti druge osobe počevši od 24 sata (1 dan) pre nego što prvi put imaju simptome. Kada je grip u pitanju to može biti i tokom 5 do 7 dana ili više nakon pojave simptoma. Kod nekih ljudi, posebno dece i ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom, to može biti i duže. Glavna razlika je to što osoba koja ima COVID-19, može biti zarazna duži vremenski period nego da je imala grip. Još uvek se istražuje koliko dugo neko može širiti virus koji izaziva COVID-19. Moguće je da je u pitanju najmanje 10 dana nakon što su se znaci ili simptomi prvi put pojavili. Ukoliko simptoma nije bilo ili nestanu, moguće je ostati zarazan najmanje 10 dana nakon pozitivnog testa na COVID-19.

Kako se  širi

I COVID-19 i grip mogu se širiti od osobe do osobe, između ljudi koji su u bliskom međusobnom kontaktu. Šire se uglavnom kapljicama kada ljudi sa bolešću kašlju, kijaju ili razgovaraju. Te kapljice mogu sleteti u usta ili nos ljudima koji su u blizini ili ih eventualno mogu udahnuti. Moguće je zaraziti se fizičkim kontaktom  (npr. rukovanjem) ili dodirivanjem površine ili predmeta na kojima je virus, a zatim dodirivanjem vlastitih usta, nosa, očiju.

Iako se smatra da se COVID-19 i virusi gripa šire na slične načine, COVID-19 je zarazniji među određenim populacijama i starosnim grupama od gripa. Takođe, primećeno je  da se virus koji uzrokuje COVID-19 može brzo i lako proširiti na puno ljudi i rezultirati kontinuiranim širenjem među ljudima kako vreme bude odmicalo.

Komplikacije

I COVID-19 i grip mogu rezultirati komplikacijama, kao što su:

  • Upala pluća
  • Respiratorna insuficijencija
  • Akutni respiratorni distres sindrom
  • Sepsa
  • Srčani i moždani udar
  • Otkazivanje više organa (respiratorna insuficijencija, otkazivanje bubrega, šok)
  • Pogoršanje hroničnih medicinskih stanja (koja uključuju pluća, srce, nervni sistem ili dijabetes)
  • Upala mozga, srca ili mišićnih tkiva
  • Sekundarne bakterijske infekcije

Razlike su to što će se većina ljudi koji oboljevaju od gripa oporaviti za nekoliko dana do manje od dve nedelje, ali neki će ipak razviti gore navedene komplikacije.

Dodatne komplikacije povezane sa COVID-19 mogu da uključuju:

  • Krvne ugruške u venama i arterijama pluća, srca, nogu ili mozga
  • Multisistemski inflamatorni sindrom kod dece


Odobreni tretmani

Većina ljudi sa gripom ozdravi bez medicinskog lečenja. Treba savetovati pacijente da ostanu kod kuće, odmaraju se, unose dovoljno tečnosti i visoku temperaturu obaraju paracetamolom ili ibuprofenom. Važno je zapamtiti da antibiotici neće uništiti virus. Obično infekcije treba samo da krenu svojim tokom, pa je najbolje sačekati. Ako se simptomi poprave, a onda se danima kasnije iznenada pogoršaju, pacijente treba uputiti lekaru koji će proceniti da li je u pitanju bakterijska infekcija. Generalno, razlozi za upućivanje lekaru su isti kao i u slučaju prehlade. Ako je u pitanju dete, odmah ga uputiti lekaru ukoliko se jave sledeći simptomi:

  • Problemi sa disanjem
  • Plavičasta boja usana
  • Povraćanje koje traje nekoliko sati
  • Ozbiljni nedostatak energije
  • Jaki bolovi u mišićima
  • Mnogo manje urina nego obično

Danas, svim ovim razlozima za odlazak kod lekara svakako treba dodati i gubitak osećaja mirisa i ukusa, prisustvo hroničnih bolesti i starije životno doba jer u takvim situacijama blagovremeno testiranje na COVID -19 i otpočinjanje odgovarajuće terapije može da bude od presudnog značaja za ishod bolesti.

Ljudi sa visokim rizikom od komplikacija ili koji su hospitalizovani zbog COVID-19 ili gripa trebalo bi da dobiju medicinsku negu radi olakšavanja simptoma i prevencije komplikacija. U oba slučaja preporučuje se lečenje u skladu sa protokolima odobrenim u našoj zemlji, koji se svakodnevno ažuriraju u skladu sa najnovijim saznanjima.

Vakcina

Za razliku od prehlade, vakcinacija je dobar način za sprečavanje gripa. Važno je napomenuti pacijentu da ukoliko je primio vakcinu protiv gripa, to ne znači da ne može dobiti grip, ali su simptomi  uglavnom blaži. Ove godine je vakcinacija protiv sezonskog gripa važnija  nego ikada do sada, naročito kada su pitanju rizične grupe pacijenta (osobe sa hroničnim bolestima srca, pluća ili bubrega, dijabetičari, osobe starije od 65 godina, deca).  Vakcina je takođe dobar način za suzbijanje COVID-19.

Kako bi se sprečilo širenje ili izlaganje virusu potrebno je sprovoditi sledeće mere:

  • Pokrivanje usta i nosa prilikom kašljanja ili kijanja.
  • Korišćenje maramica za čišćenje nosa.
  • Pranje ruku.
  • Decu koja imaju grip treba držati dalje od starijih ljudi i svih koji imaju hroničnu  bolest.
  • Izbegavanje mesta gde su gužve, poput bioskopa, tržnih centara i jaslica tokom epidemije gripa.
  • Pranje posuđa u vrućoj vodi sa sapunicom kako bi se eliminisali virusi.
  • Pranje ruku temeljno i često.
  • Nošenje zaštitnih maski.

 


Slične objave

Newsletter